Zec u okvirima Zakona

 

Ovdje ćemo govoriti o zecu, divljoj životinji koja obitava na prostoru Republike Hrvatske. Kunić i zec su različite životinje, a zec je u našoj državi daleko rasprostranjeniji.

Jednostavnim riječnikom bliskim čitateljima citirat ćemo, pojednostaviti, izdvojiti najbitnije dijelove, te raspraviti Zakone koji se odnose na divljeg zeca (običnog - europskog smeđeg zeca, lat. Lepus europaeus):

Važna napomena: novi Zakon o zaštiti prirode proglašen je 24.6.2013. godine. Dok se ne proglase novi Pravilnici, na snazi su još uvijek gore navedeni Pravilnici iz 2009. godine.

 

Zakon o zaštiti prirode

 

Što znači da je zec zaštićen?

To znači da se na ovu životinju primjenjuje Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13) i da se s njim mora postupati na točno propisani način, koji je opisan u ovom tekstu. Vezano za Zakon o zaštiti prirode, na zeca se odnose i Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim, te Pavilnik o uvjetima držanja, načinu označavanja i evidenciji zaštićenih životinja u zatočeništvu.

Prema Zakonu o zaštiti prirode zec je zavičajna divlja vrsta. Taj je pojam opisan u članku 9:

 

Članak 9.

(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:

3. Crveni popis je popis divljih vrsta čiji je stupanj ugroženosti procijenjen prema međunarodno prihvaćenim kriterijima.

4. Divlje vrste su one vrste koje nisu nastale pod utjecajem čovjeka kao posljedica umjetnog odabiranja (odabir i uzgoj u svrhu dobivanja pasmina udomaćenih životinja i sorti kultiviranih biljaka) ili genetske modifikacije nasljednog materijala tehnikama moderne biotehnologije.

27. Oporavilište za divlje životinje je prostor u kojem privremeno ili trajno borave jedinke strogo zaštićenih zavičajnih vrsta životinja koje su nađene u prirodi iscrpljene, bolesne, ozlijeđene, ranjene ili otrovane, u svrhu liječenja i oporavka radi povratka u prirodu ili u svrhu repopulacije i/ili reintrodukcije, te zaplijenjene ili oduzete strogo zaštićene životinje, kao i životinje divljih vrsta zaplijenjene sukladno posebnom propisu koji regulira prekogranični promet i trgovinu divljim vrstama.

44. Strana vrsta je vrsta koja prirodno nije obitavala u određenom ekosustavu nekoga područja, nego je u njega dospjela namjernim ili nenamjernim unošenjem.

45. Ugrožena divlja vrsta je ona zavičajna divlja vrsta kojoj je dugoročni opstanak u opasnosti i kao takva se nalazi na Crvenom popisu ugroženih vrsta u kategoriji regionalno izumrlih (RE), kritično ugroženih (CR), ugroženih (EN) ili osjetljivih (VU) vrsta.

51. Zavičajna vrsta je vrsta koja prirodno obitava u određenom ekosustavu nekoga područja.

 

Za divlje vrste iz Crvenog popisa izrađuju se Crvene knjige, koje sadrže opis i biologiju vrste, njenu rasprostranjenost, neke ekološke značajke, postojeću zakonsku zaštitu, te popis uzroka njene ugroženosti i predloženih mjera očuvanja. Prema Crvenoj knjizi sisavaca Hrvatske (Državni zavod za zaštitu prirode, 2006.) zec je potencijalno ugrožena vrsta (NT). To nije dovoljno da bi ga se svrstalo u strogo zaštićene vrste. Stoga je zec zaštićena, ali ne i strogo zaštićena divlja vrsta u Hrvatskoj.

 

Očuvanje divljih vrsta u prirodi

Izdvajamo najbitnije dijelove nekih članaka iz Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13) koji su primjenjivi na divljeg zeca.

 

Članak 59.

(1) Zabranjeno je istrijebiti zavičajnu divlju vrstu.

(2) Zabranjeno je smanjiti broj jedinki u pojedinoj populaciji zavičajne divlje vrste, smanjiti ili oštetiti njezino stanište ili pogoršati njezine životne uvjete do te mjere da ta populacija postane ugrožena.

(3) Na zavičajne divlje vrste čije održivo korištenje je dopušteno temeljem propisa Europske unije kojima se uređuje očuvanje divljih biljnih i životinjskih vrsta ili međunarodnim ugovorima kojih je Republika Hrvatska stranka, osim odredbi stavaka 1. i 2. ovoga članka, primjenjuju se odredbe članka 62. ovoga Zakona.

 

Članak 62.

(1) Zavičajne divlje vrste čije uzimanje iz prirode i održivo korištenje je dopušteno temeljem propisa Europske unije kojima se uređuje očuvanje divljih biljnih i životinjskih vrsta ili međunarodnim ugovorima kojih je Republika Hrvatska stranka ili temeljem stručne procjene Zavoda, određuje Vlada odlukom.

(2) Održivo korištenje zavičajnih divljih vrsta iz stavka 1. ovoga članka osigurava se mjerama upravljanja i zaštite divljih vrsta (u daljnjem tekstu: mjere zaštite divljih vrsta) temeljem posebnih propisa iz područja lovstva te slatkovodnog i morskog ribarstva kao i planova gospodarenja donesenih na temelju posebnih propisa iz navedenih upravnih područja ili provedbenih propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.

(3) Mjere zaštite divljih vrsta obuhvaćaju:
- kontinuirano praćenje stanja očuvanosti,
- privremenu ili lokalnu zabranu uzimanja primjeraka iz prirode i korištenja određenih populacija,
- reguliranje razdoblja i/ili metoda uzimanja primjeraka iz prirode,
- primjenu lovnih i ribolovnih pravila koja vode računa o očuvanje populacija vrsta prilikom uzimanja pojedinih primjeraka iz prirode,
- uspostavu sustava dopuštenja za uzimanje iz prirode ili određivanje kvota,
- reguliranje kupnje, prodaje, nuđenja na prodaju, držanja u svrhu prodaje ili transporta u svrhu prodaje,
- uzgajanje u zatočeništvu životinjskih vrsta, kao i umjetno razmnožavanje biljnih vrsta, pod strogo kontroliranim uvjetima, kako bi se smanjilo uzimanje vrsta iz divljine,
- procjenu učinka donesenih mjera.

(4) Tijelo koje vodi evidenciju o načinu i količini korištenja zavičajne divlje vrste iz stavka 1. ovoga članka, o tome podnosi izvješće Ministarstvu do 31. srpnja tekuće godine za proteklu kalendarsku godinu radi utvrđivanja i praćenja stanja populacije.

 

Članak 63.

(1) Ako način ili opseg korištenja zavičajne divlje vrste iz članka 62. stavka 1. ovoga Zakona utječe na njezinu populaciju do te mjere da bi ona mogla postati ugrožena ministar može takvo korištenje ograničiti ili zabraniti naredbom.

(2) Ako se korištenje zavičajne divlje vrste provodi temeljem posebnog propisa iz područja lovstva te slatkovodnog i morskog ribarstva i plana gospodarenja prirodnim dobrima donesenim na temelju tog propisa, naredba iz stavka 1. ovoga članka donosi se uz suglasnost tijela koje je donijelo taj plan.

 

Članak 66.

(1) U odnosu na hvatanje ili ubijanje životinjskih vrsta navedenih u Odluci iz članka 62. stavka 1. ovoga Zakona i Pravilniku iz članka 151. stavka 2. ovoga Zakona te hvatanja i ubijanja svih vrsta ptica koje se prirodno pojavljuju na teritoriju Republike Hrvatske, a nisu navedene u Odluci ili Pravilniku, zabranjena je uporaba sredstava za hvatanje i/ili ubijanje koja mogu prouzročiti njihovo lokalno nestajanje ili značajan poremećaj njihovih populacija, kao što su:

– za sisavce i ptice:

  1. žive, oslijepljene ili osakaćene životinje koje se koriste kao mamci,
  2. odašiljači zvuka,
  3. električne i elektroničke ubojite ili omamljujuće naprave,
  4. umjetne svjetleće naprave,
  5. zrcala i druge zasljepljujuće naprave,
  6. naprave za osvjetljavanje cilja,
  7. optički nišani za noćni lov s mogućnošću elektroničkog povećavanja ili pretvaranja slike,
  8. eksplozivi,
  9. mreže koje su načelno ili prema uvjetima uporabe neselektivne,
  10. zamke koje su načelno ili prema uvjetima uporabe neselektivne,
  11. samostrijel,
  12. otrovi i otrovni ili omamljujući mamci,
  13. istjerivanje životinja iz skloništa plinom ili dimom,
  14. poluautomatsko ili automatsko oružje sa spremnikom koji može sadržavati više od dva naboja,
  15. za ptice dodatno i stupice, mreže, zamke, kuke i lijepak;

– za ribe:

  1. otrovi,
  2. eksplozivi.

(2) Zabranjen je bilo kakav oblik hvatanja i/ili ubijanja divljih životinja iz stavka 1. ovoga članka iz letjelica ili motornih vozila u pokretu, a kad su u pitanju ptice dodatno i hvatanje i/ili ubijanje iz motornih plovila pri brzini većoj od 5 km/h, odnosno 2,7 čv.

(3) Iznimno od odredbi stavaka 1. i 2. ovoga članka navedena sredstva mogu se koristiti u situacijama i uz uvjete predviđene člankom 155. stavkom 2. ovoga Zakona

 

Fizička osoba koja prekrši odredbe ovog članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 50.000,00 kuna. (članak 227.)

 

Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim

 

Ovim Pravilnikom proglašavaju se strogo zaštićene i zaštićene divlje svojte na temelju Crvenih popisa ugroženih vrsta životinja, biljaka i gljiva Republike Hrvatske, stručne procjene Državnog zavoda za zaštitu prirode te obveza preuzetih međunarodnim sporazumima.

Prema Prilogu III. ovog Pravilnika (str 79.), zec je zaštićena zavičajna divlja svojta. Međutim, uz njegovo ime stoji simbol »L«, što znači da se zec nalazi i na popisu divljači Zakona o lovstvu, te se njegovo korištenje provodi u skladu s odredbama toga Zakona.

 

Sisavci
Porodica
Vrsta - znanstveno ime
Vrsta - hrvatsko ime
Napomena
 
Leporidae
Lepus europaeus
zec
L

 

Zakon o lovstvu

Članak 2.

Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:

1. Divljač – zakonom određene životinjske vrste koje slobodno žive u prirodi, na površinama namijenjenim za uzgoj ili intenzivni uzgoj i razmnožavanje u svrhu lova i korištenja.

14. Lovište – određena površina zemljišta koje je zaokružena prirodna cjelina u kojoj postoje ekološki i drugi uvjeti za uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači i njezinih dijelova.

26. Lovac – osoba koja ima položeni lovački ispit i obavlja osnovne zadaće lova: uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači i njezinih dijelova uz poštovanje lovačkih običaja i etike.

 

Popis divljači

Donosimo samo dio popisa, u kojem možete naći zeca, kao i divljeg kunića:

 

Članak 3.

(1) Divljač, u smislu ovoga Zakona, jesu životinjske vrste:

A. Krupna divljač
...

B. Sitna divljač

1. dlakava divljač

2. pernata divljač
...

 

Lov na divljač

Izdvajamo najbitnije dijelove članaka koji govore kada nije dopušteno loviti divljač, pa tako ni zeca:

 

Članak 52.

(1) Zabranjeno je loviti i uznemiravati ženku dlakave divljači kad je visoko bređa ili dok vodi sitnu mladunčad te pernatu divljač kad sjedi na jajima i dok hrani mladunčad; za vrijeme hibernacije; uništavanje i prisvajanje mladunčadi te uništavanje i oštećivanje legla, gnijezda i jaja divljači.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka lovoovlaštenik može dopustiti za potrebe znanosti, nastave, lovne obuke ptica grabljivica, zooloških vrtova, muzeja te sokolarskih i kinoloških priredbi, uz prethodno dopuštenje Ministarstva, u granicama tih potreba, lov divljači i njihove mladunčadi u vrijeme kad je lov zabranjen, oštećivanje legla i gnijezda te sakupljanje jaja.

 

Fizička osoba koja prekrši odredbe ovog članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 10.000 do 15.000 kn (članak 99)

 

Članak 64.

(1) Zabranjeno je loviti divljač:

  1. načinima i sredstvima kojima se ona masovno uništava,
  2. u pojasu 300 m od ruba naselja u nizini i prigorju te 200 m u brdsko-planinskim područjima,
  3. kad je ugrožena poplavom, snježnim nanosima, poledicom, visokim temperaturama, požarom ili na drugi sličan način, osim u svrhu spašavanja,
  4. zamkama, stupicama, klopkama, mrežama, živim i umjetnim mamcima ili vapcima, upotrebom pomoćnih sredstava u lovu (magnetofona, gramofona, reflektora i sličnih zvučnih i/ili svjetlećih sredstava, zrcala i drugih zasljepljujućih naprava), ljepljivim sredstvima ili hranom u koju je stavljeno omamljujuće sredstvo ili otrov, osim za svrhu iz članka 52. stavka 2. ovoga Zakona i točke 3. ovoga stavka, ali ne otrovom. Svako držanje navedenih sredstava izvan stambenog objekta, a unutar lovišta smatra se lovom.
  5. optičkim ciljnicima za noćni lov s mogućnošću elektroničkog povećavanja ili pretvaranja slike, električnim ili elektroničkim ubojitim ili omamljujućim napravama, eksplozivom, istjerivanjem plinom ili dimom,
  6. gaženjem i lovljenjem motornim vozilima ili čamcima na motorni pogon te letjelicama svih vrsta,
  7. hrtovima i ostalim psima koji nisu lovački te lovačkim psima koji nemaju položen ispit prirođenih osobina,
  8. zvijerima,
  9. samostrijelom i sličnim napravama ako posebnim propisom nije drukčije regulirano,
  10. zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja,

 

Fizička osoba koja prekrši odredbe ovog članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 10.000 do 15.000 kn (članak 99)

 

Tko smije loviti divljač?

Članak 68.

(1) Divljač smije loviti osoba koja ima uza se lovačku iskaznicu s važećom identifikacijskom markicom za pojedinu lovnu godinu, oružni list za držanje i nošenje oružja u svrhu lova i prethodno pisano dopuštenje lovoovlaštenika.

(2) Lovačku iskaznicu izdaje HLS.

 

Fizička osoba koja prekrši odredbe ovog članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 7.000 do 10.000 kn (članak 100)

 

Pravilnik o uvjetima držanja, načinu označavanja i evidenciji zaštićenih životinja u zatočeništvu

Važno za nalaznike beba zečeva koji žele ostaviti divljeg zeca za kućnog ljubimca, suprotno potrebama te zaštićene životinje!

 

Članak 1.

(1) Ovim Pravilnikom propisuju se uvjeti držanja živih primjeraka zaštićenih životinja u zatočeništvu, te način i postupak njihova označavanja i vođenja evidencije.

(2) Nepoštivanje uvjeta držanja i skrbi o životinjama propisanih ovim Pravilnikom, koje dovede do uginuća, teških ozljeda, produljenje ili ponovljene patnje životinje, smatrat će se mučenjem životinja.

(3) Životinje na koje se odnosi ovaj Pravilnik su jedinke zavičajnih ili stranih divljih svojti proglašenih strogo zaštićenima i zaštićenima Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim, uključujući i kućne ljubimce koji pripadaju takvim divljim svojtama i koriste se kao životinje za društvo.

(4) Zaštićenom životinjom se u slučaju križanaca smatra jedinka čiji jedan roditelj pripada zaštićenoj svojti. U slučaju križanaca među strogo zaštićenim i zaštićenim svojtama, jedinka će se smatrati strogo zaštićenom.

(5) Odredbe ovoga Pravilnika ne primjenjuju se na uvjete prijevoza i karantene koji su uređeni posebnim propisima.

 

Uvjeti držanja životinja u zatočeništvu

Članak 3.

(1) Uvjeti držanja životinja u zatočeništvu obuhvaćaju osiguravanje odgovarajućeg smještaja i skrbi o životinjama.

(2) Uvjeti smještaja i skrbi o životinjama propisani su u Prilogu I koji je sastavni dio ovoga Pravilnika. Ukoliko uvjeti smještaja i skrbi za neku zaštićenu svojtu nisu navedeni u Prilogu I, Ministarstvo će ih, na zahtjev stranke, a uz savjetovanje s nadležnim znanstvenim tijelom naknadno odrediti.

(3) U slučaju držanja križanaca kod kojih su roditeljske svojte različitih veličina, primjenjuju se uvjeti držanja propisani za vrstu kojoj pripada veći roditelj.

 

Članak 4.

Uvjete držanja životinja u zatočeništvu utvrđene ovim Pravilnikom dužne su osigurati fizičke i pravne osobe koje:
uzgajaju strogo zaštićene i zaštićene životinje,
– obavljaju trgovačku djelatnost strogo zaštićenim i zaštićenim životinjama,
– drže strogo zaštićene i zaštićene životinje s namjerom prikazivanja javnosti u zoološkim vrtovima, akvarijima, terarijima i sličnim prostorima ili
– drže strogo zaštićene i zaštićene životinje kao kućne ljubimce ili u neku drugu nekomercijalnu svrhu.

 

Članak 6.

Smještaj za životinje mora biti tehnički i funkcionalno uređen tako da životinje imaju:
– dovoljno prostora, da nisu ograničene u obavljanju osnovnih fizioloških, etoloških i drugih bioloških potreba primjerenih svojti, starosti, stupnju razvoja i prilagodbe, u skladu sa stručnim iskustvom i znanstvenim spoznajama,
– odgovarajuće osvjetljenje, dnevno-noćni ritam, temperaturu, vlažnost, prozračivanje, koncentraciju plinova te odgovarajući omjer tekućina i plinova, koji odgovara potrebama svojte i njezinih ekotipova, starosti, stupnju razvoja i prilagodbi životinja, uz što manji utjecaj uznemiravajućih čimbenika i
– osigurane odvojene nastambe, ako se radi o nedruževnim životinjama.

 

Članak 7.

Skrb o životinjama obuhvaća:
– njegu životinja na način koji zadovoljava sve fiziološke, etološke i druge biološke potrebe,
– zaštitu od bijega životinja,
– potrebne veterinarske i higijenske mjere, a osobito:
■ svakodnevnu kontrolu zdravstvenog stanja životinja,
■ kontrolu higijenske ispravnosti hrane i vode,
■ skladištenje, pripremanje i davanje hrane životinjama u skladu sa sanitarnim propisima i
■ redovito čišćenje prostora sredstvima koja nisu štetna za zdravlje životinje.

 

Članak 8.

(1) Iznimno od članaka 3., 6. i 7. ovoga Pravilnika uvjeti držanja životinja mogu se prilagoditi danim mogućnostima u slučajevima kad se radi o:
– privremenom zbrinjavanju zaplijenjenih, oduzetih ili napuštenih životinja,
privremenom držanju bolesnih ili ozlijeđenih životinja radi liječenja i oporavka,
– izložbi životinja ili sličnom, ali ne dulje od 7 dana,
– prodavaonicama živih životinja na malo i veletrgovinama, gdje je moguće držati do 50% više životinja od propisanog broja za odgovarajuću veličinu kaveza, krletke, terarija ili akvarija, ali ne dulje od 6 mjeseci,
– pticama grabljivicama koje se drže u svrhu sokolarenja te
– drugačijoj regulativi u drugim propisima.

(2) Vlasnik prodavaonice na malo u slučaju iz stavka 1. alineje 4. ovoga članka dužan je postaviti upozorenje za kupce o tome da veličina prostora u kojem se životinje drže u prodavaonici ne odgovara stvarnim potrebama propisanim za tu vrstu.

(3) Po isteku roka iz stavka 1. alineje 3. i 4. ovoga članka uvjeti smještaja i skrbi o životinji moraju biti u skladu s propisanim u člancima 3., 6. i 7. ovoga Pravilnika.

 

Označavanje životinja

Članak 9.

(1) Označavanje životinja na način propisan ovim Pravilnikom obvezno je za žive kralješnjake koji pripadaju:
– strogo zaštićenim životinjama zavičajnih ili stranih divljih svojti,
– zaštićenim životinjama zavičajnih ili stranih divljih svojti koje čine matični fond u uzgoju,
– zaštićenim životinjama zavičajnih ili stranih divljih svojti, u ostalim slučajevima propisanim Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o prekograničnom prometu i trgovini zaštićenim vrstama.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, obveza označavanja ne odnosi se na:
– mlade uzgojene jedinke kornjača čiji je donji ravni dio oklopa (plastron) kraći od 100 mm, ako su uzgojene u registriranom uzgoju sukladno dopuštenju Ministarstva,
divlje životinje koje se privremeno drže u zatočeništvu kod pravnih ili fizičkih osoba ovlaštenih od strane Ministarstva, a koje se po liječenju i oporavku namjerava pustiti natrag u prirodu,
– zaplijenjene, oduzete ili napuštene životinje koje privremeno drže u zatočeništvu pravne ili fizičke osobe ovlaštene od Ministarstva te
– životinje privremeno uzete iz prirode u svrhu istraživanja.

(3) Načini označavanja propisani ovim Pravilnikom ne primjenjuju se na životinje koje istraživači odnosno istraživačke organizacije uzmu iz prirode u svrhu istraživanja, označe i vrate u prirodu odmah nakon označavanja.

 

Prilog Pravilniku o uvjetima držanja, načinu obilježavanja i evidencije zaštićenih životinja u zatočeništvu

 

U stupcu "Broj" naveden je raspon od jedne do najvećeg broja životinja koje se mogu držati u prostoru navedene veličine. Za broj životinja veći od navedenog u tom stupcu, veličinu prostora potrebno je povećati za svaku sljedeću jedinku sukladno navedenom u tablici.

Sisavci (Mammalia) - Dvojezupci (Lagomorpha)

VRSTA
Broj

Vanjski prostor

Površina

Vanjski prostor

Visina

Unutarnji prostor

Površina

Unutarnji prostor

Visina

Za svaku sljedeću jedinku

Vanjski p.

Za svaku sljedeću jedinku

Unutarnji p.

Posebni zahtjevi
Zečevi
1 - 2
20 m2
-
-
-
dodatnih 4 m2
-

  osigurati mogućnost sakrivanja,
  prirodni materijal u vanjskoj nastambi
  (zemlja, pijesak, kora, lišće itd.)

Kunići
1 - 5
10 m2
-
-
-
dodatnih 2 m2
-

  osigurati mogućnost sakrivanja,
  prirodni materijal u vanjskoj nastambi
  (zemlja, pijesak, kora, lišće itd.)

 

Zaključak

 

Zec je divlja životinja, koja nakon nekog vremena najčešće toliko podivlja u zatvorenom prostoru da dolazi do samoranjavanja i smrti.

Ukoliko želite othranjenog divljeg zeca zadržati kao "kućnog ljubimca", suprotno savjetima naše Udruge te suprotno potrebama ove životinje da se OBAVEZNO vrati u prirodu, tada mu zakonski morate osigurati poseban kavez površine 20 m2 na otvorenom prostoru (čak ni ova površina nije niti približno dovoljna da zadovolji njegove potrebe za kretanjem!) te u njemu omogućiti sakrivanje i prirodni materijal u vanjskoj nastambi (zemlja, pijesak, kora, lišće itd.). U suprotnom se njegovo zadržavanje u zatočeništvu opravdano smatra mučenjem životinje, što podliježe zakonskim propisima.

Ukoliko svjesno uzmete divlju životinju iz njezinog gnijezda, tada kršite Zakon, no

ukoliko neznanjem izuzmete divlju životinju iz prirode, u ovom slučaju zeca, te ju nakon othranjivanja vratite u prirodu, ali u realnom roku preporučenom na našim web stranicama, tada ne podliježete mogućim kaznama, niti se vaš postupak karakterizira kao mučenje životinje. Postupcima opisanim na našim web stranicama vi životinju spašavate, za što od nas možete dobiti potvrdu. Ako ste našli zeca, pobrinite se da se vrati u svoj prirodan okoliš, jednako kao što biste to htjeli omogućiti fazanu, vuku, srni i ostalim divljim životinjama.

Savjet više: Nakon othranjivanja divljeg zeca, udomite ljubimca vrlo sličnog zecu, tj. kunića, koji može živjeti u zatvorenom prostoru bez posljedica, te se znatno izražajnije veže za ljude i nije plah poput zeca.

_____________________________________

Literatura:

Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13)

Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 99/09)

Zakon o lovstvu (140/05) i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lovstvu (NN 75/09)

Pravilnik o uvjetima držanja, načinu označavanja i evidenciji zaštićenih životinja u zatočeništvu, (NN 70/09)

Popis svih zakona vezanih za zaštitu prirode